''Iako postoji čitav niz zakonskih rješenja, pravilnika i drugih normativnih akata koji reguliraju ovu oblast nažalost iskustva s terene pokazuju da o ovom pitanu imamo još puno nejasnoća'', rekao je to direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Davor Pehar uoči seminara 'Upravljanje medicinskim otpadom' koji je u četvrtak 28. veljače održan u Mostaru.

Pehar je istaknuo kako je ova oblast nešto još uvijek nije riješeno na zadovoljavajući način, te je to još jedno u nizu pitanja koje se treba značajno unaprijediti, ako BiH želi pratiti svjetske trendove.

''Vlast je napravila zakonski okvir prema kojem bi se sve ustanove trebale ponašati i zbrinjavati otpad na propisan način, no to se često u praksi ne radi na takav način. Medicinski otpad završava s drugim otpadom i ne možemo biti zadovoljni sa zbrinjavanjem'', istaknuo je Pehar te dodao kako od današnjeg seminara očekuje da ukaže na važnost ove teme te da ih podsjeti na zakonsku regulativu kako bi ono što su čuli proveli u praksu.

Foto: Bljesak.info / Detalj sa seminara

Medicinski otpad nastaje prilikom pružanja zdravstvenih usluga, a razlikuje se patološki, infektivni, farmaceutski i kemijski otpad, te posude pod pritiskom, oštri predmeti i radioaktivni otpad. Rizici opasnog medicinskog otpada su infektivne bolesti, efekti radioaktivnih supstanci, trovanja ili intoksikacije.

Rizične skupine za pojavu ovih infekcija su, prije svega, zdravstveni radnici i drugi zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, ali i pacijenti.

Prema riječima Pehara, zbrinjavanje medicinskog otpada zahtjeva dodatna financijska sredstva koja zdravstvene ustanove nemaju, a s druge strane, mreža ustanova koje zbrinjavaju medicinski otpad nisu organizirane na zakonit i propisan način.

Upravljanje medicinskim otpadom u BiH je regulirano entitetskim i županijskim zakonima i podzakonskim aktima koji propisuju da se medicinski otpad mora skupljati odvojeno, voditi evidencija, spremati u odgovarajuće spremnike i privremeno skladištiti u posebno odvojenom prostoru do obrade ili predaje ovlaštenoj osobi koja ima propisanu dozvolu za upravljanje medicinskim otpadom.

Foto: Bljesak.info / Detalj sa seminara

Međutim, u praksi situacija je poprilično drukčija, istaknuto je na seminaru.

''Veći dio otpada završava na komunalnim deponijima bez prethodne obrade ili se ispušta u kanalizacijski sustav te izaziva potencijalnu opasnost po zdravlje stanovništva i lokalnu sredinu'', upozorio je koordinator upravljanja medicinskim otpadom u Republici Srpskoj Željko Aleksić.

On je podsjetio kako zakon propisuje čak i zatvorsku kaznu u slučaju nepropisnog zbrinjavanja otpada.

''Tvrtke koje zbrinjavaju medicinski otpad trebalo bi se više angažirati jer po zakonu o upravljanju otpadom svaka osoba koja tretira otpad, a izazove opasnost po život i okolinu kažnjava se kaznom zatvora od 3 mjeseca do 3 godine te novčanom kaznom od dvije do deset tisuća maraka'', kazao je Aleksić.